Doista postoji rizik od infekcije pri korištenju akušerski balon , ali taj je rizik obično nizak i kontroliran. Glavni uzrok infekcije je taj što akušerski balon treba umetnuti kroz vaginu i staviti u grlić maternice, postupak koji može pružiti vanjskim patogenima priliku da uđu u reproduktivni trakt ili čak šupljinu maternice. Ako aseptički uvjeti nisu ispunjeni tijekom operacije ili sama trudnica ima faktore infekcije, rizik se može povećati. Stoga je stroga aseptična operacija ključna mjera za smanjenje mogućnosti infekcije.
Kako bi se smanjio rizik od infekcije, medicinsko osoblje će poduzeti niz preventivnih mjera prije upotrebe akušerskog balona, uključujući temeljito čišćenje i dezinfekciju vagine i vulve, te osiguravajući da se balon i povezani instrumenti koji se koriste strogo aseptično obrađeni. Mnoge bolnice koriste balone za jednokratnu upotrebu, što ne samo da smanjuje mogućnost nedovoljne dezinfekcije, već i učinkovito izbjegava unakrsnu infekciju koja može biti uzrokovana ponovnom uporabom. Pored toga, tijekom umetanja balona, medicinsko osoblje obično koristi posebna maziva za smanjenje mehaničke stimulacije grlića maternice i vagine tijekom operacije, a također smanjuje mogućnost infekcije uzrokovane manjim ozljedama.
Zdravstveno stanje trudnice je također važan čimbenik koji utječe na rizik od infekcije. Ako trudnica pati od vaginitisa, cervicitisa, infekcije mokraćnog sustava ili drugih infekcija reproduktivnog trakta, rizik od infekcije pri korištenju akušerskog balona značajno će se povećati. U ovom slučaju liječnik može prvo preporučiti liječenje protiv infekcije, a zatim razmotriti upotrebu balona nakon što se infekcija kontrolira. Osim toga, integritet same grlića maternice također može utjecati na rizik od infekcije. Ako trudnica ima povijest cervikalne kirurgije, raskoravanja grlića maternice ili drugih ozljeda, umetanje balona može povećati šansu za infekciju.
Rizik od infekcije također je povezan s vremenom prebivališta akušerskog balona u tijelu. Općenito, akušerski balon stavlja se u grlić maternice nekoliko sati do 24 sata kako bi se promicala dilatacija cervikala. Ako je vrijeme postavljanja predugo ili učinak dilatacije grlića maternice nije dobar, mogućnost infekcije može se povećati. Stoga liječnici obično pomno nadgledaju napredak nakon postavljanja balona, uključujući promatranje stupnja dilatacije grlića maternice, rezultate praćenja srca fetusa i opće stanje trudnice. Jednom kada se balon utvrdi da je neučinkovit ili postoje znakovi infekcije, medicinsko osoblje će na vrijeme prilagoditi plan liječenja, poput uklanjanja balona i korištenja drugih indukcijskih metoda.
Iako rizik od infekcije postoji, taj je rizik kontroliran i izuzetno nizak u radu profesionalnog medicinskog osoblja. Kao metoda indukcije rada fizičkom dilatacijom grlića maternice, akušerski balon ima relativno manje nuspojava od indukcije rada lijekova i sigurnije je za fetus i majku. Stoga, unatoč mogućnosti infekcije, akušerski baloni se i dalje široko koriste u kliničkoj praksi, posebno u nekim posebnim slučajevima u kojima se smatraju preferiranim izborom.